Dok se Europljani ljeti uglavnom bave čekanjem na graničnim prijelazima i zrakoplovnim lukama, Vladimir Putin granice ponovno iscrtava pomoću putovnica. Predsjedničkim ukazom od 15. svibnja stanovnicima Pridnjestrovlja starijima od 18 godina omogućeno je stjecanje ruskog državljanstva bez uobičajenog uvjeta boravka u Rusiji te bez ispita jezika, povijesti i pravnog poretka. Oko polovice od približno 350 000 stanovnika te separatističke moldavske regije već ima rusku putovnicu, navodi Reuters.

Na prvi pogled riječ je o tek o administrativnoj promjeni. Međutim, u ruskoj vanjskoj politici, putovnica često prethodi tenku. Ona ne mijenja međunarodno priznatu granicu, ali mijenja jezik kojim Moskva o toj granici govori. Naime, sada ondje više ne žive samo stanovnici druge države, već „ruski građani“ koje Rusija navodno ima pravo štititi na bilo koji način koji procijeni da je prikladan.

Pridnjestrovlje je uski industrijalizirani pojas uz lijevu obalu Dnjestra koja se od Moldavije odvojio u trenutku raspada Sovjetskog Saveza. U kratkom ratu 1992. separatistima je pomogla ruska 14. armija, nakon čega je prekid vatre zamrznuo sukob, ali ne i rusku vojnu prisutnost. Danas je ondje oko 1 500 ruskih vojnika, dijelom označenih kao mirovne snage, a dijelom zaduženih za golemo skladište sovjetskog streljiva u Cobasni.

I sama Moldavija povijesni je palimpsest. Veći dio njezina teritorija pripadao je povijesnoj rumunjskoj pokrajini Besarabiji, koju je Rusko Carstvo preuzelo 1812., da bi se 1918. ujedinila s Rumunjskom, a Sovjetski Savez ju oteo 1940. nakon pakta Molotov-Ribbentrop.

Današnja država sastavljena je od većeg dijela Besarabije i dijela nekadašnje sovjetske autonomne pokrajine istočno od Dnjestra. Tri četvrtine čine Moldavci, a ostalo Rusi i Ukrajinci. Na jugu zemlje žive Gagauzi, mala etnička skupina pravoslavne vjere i turkijskog jezika.

Za razliku od ostatka Moldavije, koji koristi latinicu, Pridnjestrovlje koristi ćirilično pismo i za moldavski jezik. Dio stanovnika se izjašnjava etničkim Rumunjima, a službeni jezik, koji se za sovjetskih vremena (u Pridnjestrovlju i dalje) nazivao moldavskim, odlukom parlamenta naziva se jednostavno rumunjskim. Ukrajinski parlament također je prestao koristiti naziv „moldavski jezik“.

Ruska politika dijeljenja putovnica, takozvana „pasportizacija“, već je iskušana u Abhaziji i Južnoj Osetiji prije rata protiv Gruzije 2008., te u Donjecku i Luhansku prije pune invazije na Ukrajinu. German Marshall Fund ispravno upozorava da Pridnjestrovlje ipak nije puka kopija Donbasa. Rusija nema kopneni........

© tportal