Prema najnovijim projekcijama Eurostata, Europska unija mogla bi do 2100. godine izgubiti više od 53 milijuna stanovnika, što bi značilo pad od gotovo 12 posto stanovništva do kraja stoljeća.

Europa istodobno ubrzano stari, više nego bilo koji drugi kontinent. Sve je manje djece i radno sposobnog stanovništva, a sve više umirovljenika. Nadimak Stari kontinent sada se vraća kao cinična istina, a Europska komisija upozorava da demografske promjene imaju 'snažan utjecaj na gospodarstvo, socijalne sustave, infrastrukturu i javne politike'.

Međutim možda je najzanimljivije to što se velik dio Europe istodobno bogati. Tu nastaje veliki europski paradoks 21. stoljeća, a tiče se država koje postaju bogatije dok ostaju bez stanovnika.

Hrvatska kao ogledalo Europe

Hrvatska je gotovo školski primjer tog procesa. U posljednja tri desetljeća naša je zemlja izgubila ogroman broj stanovnika, dijelom zbog Domovinskog rata, dijelom zbog dugoročnog pada nataliteta, a dijelom zbog snažnog iseljavanja (mladih pojedinaca, ali, što je još značajnije, mladih i mlađih obitelji) nakon ulaska u Europsku uniju.

Danas Hrvatska ima veći BDP nego prije dvadeset godina, rekordne turističke prihode, više plaće nego ikada prije te nikada skuplje nekretnine u povijesti. Drugim riječima, ekonomski pokazatelji rastu dok se društvena baza smanjuje.

To se osobito vidi izvan nekoliko većih urbanih središta. Škole se zatvaraju ili spajaju, sela zjape prazna, a pojedini dijelovi zemlje demografski ulaze u stanje trajnog nestajanja (takozvane bijele mrlje na zemljovidu). Financial Times lani je upozorio da bi neka ruralna područja Europe (posebice u zemljama poput Hrvatske, Bugarske i Litve) do kraja stoljeća mogla izgubiti i trećinu stanovništva. Hrvatska je, dakle, dio šireg obrasca u 'Novoj Europi' (članicama Europske unije koje su ušle za vrijeme istočnog proširenja, nakon 2004. godine).

Stare prije nego što su se obogatili

Zapadnoeuropske........

© tportal