Od Tomislavca preko Praške do Trga bana Jelačića protegnula se povorka od nekoliko desetaka tisuća ljudi. Objavljene brojke prisutnih kreću se od 15, pa sve do 50 tisuća, a iz inicijative 'Gospić je naš dom' su sami dali brojku od 30 tisuća. Premda, je, dakle, broj bio manji nego na prosvjedu za Stojedinicu 1996. te na prosvjedu na splitskoj Rivi 2001. godine, za koje se oba smatra da su prešli 100 tisuća (uključujući ljude u pokrajnjim ulicama), ovaj prosvjed spada u rang ponajvećih prosvjeda u suvremenoj Hrvatskoj.

Građanske inicijative 'Gospić je naš dom' i 'Lička ekološka akcija' pokušale su skup odmaknuti od političkih stranaka te tako oporbenim prvacima nije bilo moguće obratiti se prosvjednicima s govornice. Pa ipak, prvu rujansku subotu i lijeva i desna opozicija je iskoristila za mobilizaciju šireg nezadovoljstva Vladom.

Što je sve zakopano pokraj Gospića

Na prostoru bivšeg PPK Velebit nalazi se približno 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada s opasnim i neopasnim sastavnicama. Prema objavljenim nalazima, oko 32 000 tona zakopano je u tlo, približno 4500 do 5000 tona razasuto je po površini i starim objektima, a oko 650 tona spremljeno je u velikim vrećama. Analize i nalaze vještaka objavio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ta je terminološka preciznost važna. Nije dokazano da je svih 37.000 tona ista vrsta opasnog otpada, kao što još nije dokazana konkretna uzročna veza između otpada i pojedinačnih zdravstvenih posljedica. Pa ipak, službeni nalazi jesu dovoljni da se govori o teškom nezakonitom gospodarenju otpadom, mogućem dugotrajnom onečišćenju te ozbiljnom institucionalnom propustu. Riječ 'ekocid' razumljiva je kao politički poklič, no ne bi je, prije dovršetka istraga i vještačenja, trebalo koristiti kao već donesenu sudsku presudu.

Prema sumnjama USKOK-a, dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom pretvorena je u pokriće za odlaganje količina i vrsta materijala koje nije smjela obuhvatiti. Otpad je navodno zakapavan i prikrivan zemljom i šljunkom, uz krivotvorenu poslovnu i prateću dokumentaciju. Nakon međunarodne policijske operacije u veljači 2025. uhićeno je 13 osoba, a istraga je pokazala da Gospić nije jedina lokacija. Tragovi vode i prema Benkovcu, Varaždinu i Senju. HRT-ova rekonstrukcija slučaja zato otkriva problem lanca, a ne samo jedne divlje deponije.

Najopasnije političko pitanje nije, dakle, samo tko je otpad dovezao. Ono glasi: tko je što znao, kada je to saznao i što je mogao poduzeti? Objavljeno je da su upozorenja o gomilanju otpada postojala godinama prije nego što je slučaj postao nacionalna tema.

Gradonačelnik Darko Milinović potvrdio je da je Grad Gospić još 2023. primio poruku o onome što se događa na lokaciji. Time krug mogućeg institucionalnog propusta obuhvaća Grad, Županiju, inspekcije, ministarstvo i tijela kaznenog progona. Periferija može biti žrtva centra, ali to lokalne vlasti ne oslobađa pitanja što su učinile dok su kamioni dolazili.

Država koja reagira kada Trg već bude........

© tportal