Otkako se pojavila krajem 19. stoljeća, nikada autoindustrija nije toliko bila u fokusu stručne, ali i šire javnosti koliko je to u posljednjih nekoliko mjeseci. Od pokretača gospodarstva, ultimativnog simbola slobode i mobilnosti, neki će reći i umjetničkog djela industrijskog dizajna, automobil se u nekim interpretacijama pretvorio u državnog neprijatelja broj 1, dežurnog zagađivača okoliša, potencijalno i u trojanskog konja tuđe (čitaj: kineske) industrije.

Od svega prethodno nabrojenog, čini se da je automobil najbliže poziciji žrtve ideoloških prepucavanja, a demagogija koja para uši vrlo će brzo udariti u zid socijalne i ekonomske stvarnosti. Da bismo se u to uvjerili, dovoljno je pregledati stanje na zapadnoeuropskim tržištima, na kojima u najmanju ruku vlada predinfarktna nervoza u očekivanju zbivanja koja će obilježiti 2025. godinu. O tome što se točno događa u autoindustriji, kakvi su kratkoročni i dugoročni izazovi i posljedice promjena te kakva je situacija kod nas, pokušat ću objasniti u sljedećem osvrtu.

Svjedoci smo klimatskih promjena, a one nisu započele jučer, ali nažalost sve češće odnose brojne žrtve, uništavaju imovinu i od njih niti jedan dio svijeta nije pošteđen. Koliki su razmjeri prirodnih katastrofa, svjedoče nedavna tragična zbivanja u Španjolskoj, ali i u našoj bližoj okolici, u Donjoj Jablanici u Bosni i Hercegovini.

I dok dio svijeta još uvijek pasivno promatra promjene u tijeku, Europa je odlučila zauzeti jurišnu poziciju u borbi za zaštitu okoliša, ponekad u svoju korist, a prečesto i na vlastitu štetu.

U tom kontekstu u proteklom razdoblju pa sve do 2050. uspostavljen je kalendar dekarbonizacije, o čijim će posljedicama za autoindustriju i industriju u cjelini biti još puno govora. Prva postaja na tom putu već je spomenuta 2025. godina, kada će EU-ovi standardi korporativne prosječne uštede goriva (CAFE) proizvođačima automobila propisati smanjenje emisije ugljičnog dioksida za čak 20 posto!

Tako će za osobna vozila maksimalna dopuštena emisija CO2 biti 94 gr/km, a za laka komercijalna vozila 154 gr/km. Ne bude li proizvođač sposoban poštovati zadani prag, za svaki gram više od dozvoljenog trebat će platiti kaznu od 95 eura, obračunatu po svakom registriranom vozilu tijekom godine! Analitičari švicarske banke UBS procjenjuju da će ukupan iznos penala doseći 7,5 milijardi eura, a neke prognoze ovaj iznos i udvostručuju. Luca de Meo, CEO grupe Renault, nedavno je izjavio da postoje dva načina na koje izbjeći ove kazne - prvi je da udio prodaje električnih automobila bude najmanje 25 posto (!), a drugi da proizvodnja vozila s unutarnjim izgaranjem, tzv. termičkih automobila bude smanjena za 2,8 milijuna vozila, čime bi i udio električnih vozila mehanički bio traženih 25 posto.

Uzmemo li u obzir to da europska........

© tportal