Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine predviđa, između ostalog, pokretanje programa priuštivog najma stanova. Ključni detalji ovog programa trebali bi biti predstavljeni javnosti u sljedećih nekoliko mjeseci, no iz Nacionalnog plana može se pročitati da program ima kao cilj aktivaciju barem jednog dijela stanova koji su trenutno prazni da bi se smanjile najamnine i povećala priuštivost stanovanja u zemlji.

O brzom rastu cijena najamnina u Hrvatskoj već je dosta bilo rečeno u prethodnoj kolumni. Podaci o ostvarenim prosječnim najamninama i stopama njihova rasta za županije i velike gradove doista sugeriraju da je potreban program priuštivog najma, no kao definitivni dokaz o stupnju priuštivosti (odnosno nepriuštivosti) dugoročnog najma stanova ipak bi trebalo koristiti podatke o priuštivosti samih najamnina.

Ozbiljna analiza priuštivosti zahtijeva s jedne strane iznose prosječnih najamnina, a s druge strane ona zahtijeva detaljniju statistiku ostvarenih bruto i neto plaća po decilima (raspodjela zaposlenih u deset skupina prema visini plaće), što nam omogućuje da odredimo distribuciju plaće po dohodovnim skupinama. Budući da su takvi podaci javno raspoloživi samo za Grad Zagreb, analizu usmjeravamo na hrvatski glavni grad, a sve s ciljem da odredimo je li i u kojoj mjeri dugoročni najam stana priuštiv zaposlenim samcima te zaposlenim parovima.

PROČITAJTE JOŠ Isplati li se kupiti apartman na moru i onda ga iznajmljivati?

Krenimo prvo s cijenama najma stanova u Gradu Zagrebu i njegovim katastarskim općinama. Podaci za 2024. godinu otkrivaju značajne razlike u medijalnim najamninama za stanove od 60 kvadratnih metara diljem katastarskih općina Zagreba, s medijalnom najamninom za cijeli grad koja iznosi 677 eura.

Najviše najamnine bilježe se u katastarskoj općini Centar novi (gotovo 800 eura), a odmah iza njega su Blato sa 752 eura te Centar i Trešnjevka nova sa 750 eura. Ove brojke jasno ukazuju na........

© tportal