Kolektivne percepcije migrantskih populacija u današnjoj Americi i Njemačkoj često su obilježene stereotipima diskriminatornog, a i nehumanog karaktera

Migracije su opet postale vruća tema, ali i neželjeno dijete svjetske politike: Trump je već počeo primjenjivati kontroverzne migracijske odluke (deportacija, odvajanje obitelji, militarizacija granica i sl), a Bundestag – njemački precizno – u maniri pravog zakonodavca, planirao je prvo usvojiti set restriktivnih migracijskih zakona oko kojih slične stavove dijele i umjerene i ekstremne političke opcije, pa onda djelovati. Tako se migracijska agenda postizborne Amerike, one Trumpove, i predizborne Njemačke – izbori slijede za nešto manje od dvadeset dana – dijelom poklopila: obje zemlje, koje su upravo zahvaljujući migracijama kroz povijest dosegle visok ekonomski i drugi stupanj razvoja, sada idu migracijama u kontru, bore se protiv neregularnih migracija, uvode restriktivnije migracijske režime kako bi odobrovoljile nemali broj onih koji upravo u migrantima vide glavnu društvenu nelagodu i opasnost.

Ove dinamike su se prelile i u Bundestag, u kojemu Friedrich Merz, predsjednik CDU i aspirant na kancelarsko mjesto, optira za rigidnu migracijsku politiku i dobiva podršku ekstremne stranke u liku AfD-a, s kojom je politička suradnja bila tabuizirana. Merz, inače jedan od kandidata za novog njemačkog kancelara, smatra kako je njegova stranka u mandatu Angele Merkel........

© Oslobođenje