Ako su se nekada ljudi borili za osmosatno radno vrijeme i ginuli pri tome, generacija Z ni to ne zadovoljava, već preferira hibridne poslove, a posvećeni su temama poput održivosti, klimatskih promjena i gladi u svijetu

Hegel je pisao da se čitava povijest čovječanstva može razumjeti kroz odnos gospodara i roba. Iako je ideja njemačkog filozofa prenaglašena, ipak nitko ne može negirati da je ljudska povijest poprilično obilježena kontrastom između ljudi koji vladaju i onih koji su po raznim osnovama podjarmljeni. Suvremeni autori su ovaj društveni kontrast plastičnije opisivali kroz odnos vlasnika kapitala i radnika, a popularna kultura preferira jednostavnije termine poput gornji i donji, misleći na društvenu ljestvicu.

Međunarodni praznik rada u kolektivnoj svijesti zasigurno spada među one popularnije upravo iz razloga jer svjedoči o borbi za ljudsku emancipaciju kroz radnička prava i povezane fenomene. Uspomena je to na aferu Haymarket, sukob između policije i radnika u Chicagu davne 1886. godine, koji će kasnije postati simbol međunarodne borbe za prava radnika i dobit će vlastiti datum - 1. maj. Radnički pokret razvija se isprva kao odgovor na kapitalizam, industrijsku revoluciju i globalizaciju u povojima. Od ekspanzije industrijalizacije organizacija i smisao rada su izmijenjeni iz korijena. Razvijaju se kapitalistički načini proizvodnje, masifikacija produkcije, povezani sa znanstvenim i tehničkim razvojem, čime se omogućuje ekonomski boom, ali........

© Oslobođenje