Što je Dodik više jačao secesiju Republike Srpske, sve je više jačala kosovska samostalnost. Na kraju, Srbi nisu dobili ni “zajednicu općina”. Kosovari trebaju Dodiku podići spomenik

Možemo li govoriti danas o Dodikovom poučku, kao što se u matematici i drugim znanostima govori? Koje su to konstante koje objedinjuju relativne vrijednosti ili elemente neke teorije?

Čini se apsurdnim dovoditi Dodika u bilo kakav pozitivan kontekst. Sve što je činio od kada je na vlasti i sve što čini ima samo negativan rezultat. Naravno, to je s pozicije države Bosne i Hercegovine. S pozicije srpskog nacionalizma i secesionizma, s pozicije entiteta koji zastupa, njegova djelatnost se čini pozitivnom. U povijesnim igrama negacije nekoga stanja pozitivan učinak se mora procjenjivati s različitih strana.

U čemu se sastoji Dodikov poučak?

Prvo, on je dokazao da entitetska uređenja države nisu funkcionalna. Entiteti uvijek imaju prenaglašenu regionalnu vlast koja je na granici suvereniteta države. Takav model kompromitira sve ideje regionalizacije ili federalizacije koje su se u nekim državama pokazale funkcionalnim. Dodik je svojom politikom srušio tu ideju i pokazao da je ona opasna ukoliko se ne kontrolira i ukoliko se sastavnicama države dadne prevelika samostalnost.

Drugo, Dodik je pokazao da radi centripetalnih entitetskih interesa entiteti završavaju u političkom i kvazidržavnom totalitarizmu. Svi životni interesi, demokratski, razvojni, politički, kulturološki, suspendiraju se radi očuvanja entitetske moći. Sve se stavlja u funkciju entiteta, otvara se sukob s nadređenom državom i sva politika se svodi na otimanje nadležnosti. U takvom sistemu vlasti cvate korupcija i kriminal jer ne postoje slobodne institucije njihove kontrole, a državne se ne priznaju.

Treće, Dodik je pokazao da entitetska uređenja, nastala na velikim političkim sukobima ili čak ratovima, ne mogu biti demokratska. Takva uređenja održavaju političke tendencije osamostaljenja, neprestano podgrijavaju ideje koje su bile u temelju sukoba iz kojih su........

© Oslobođenje