menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Inflacija kao političko pitanje

9 0
27.01.2025

iStock

HNB je tek prošli tjedan, nakon što se baš digla frka oko divljanja cijena, donio mjeru ograničavanja rasta potrošačkih kredita

Čim je premijer Andrej Plenković prije već više od tjedan dana rekao da očekuje da i Hrvatska narodna banka pomogne oko obuzdavanja inflacije, pa su spomenute i »makroprudencijalne mjere«, moglo se pretpostaviti da će uslijediti ograničavanje potrošačkog kreditiranja. HNB naime ne kontrolira količinu novca u optjecaju, niti vodi monetarnu politiku putem kamatnih stopa (nikad ni nije), niti je više vodi putem tečaja – jer smo u eurozoni.

No, ono što može, kako je to svojevremeno i objašnjeno, ako se primjerice desi da zajednička monetarna politika Europske središnje banke ne odgovara državi članici, jest aktivirati te famozne makroprudencijalne mjere, odnosno monetarnu politiku usmjeravati de facto kroz politiku smanjivanja rizika za banke i potrošače. Sada su te mjere, koje će otežati, usporiti odobravanje kredita, u HNB-u nazvali preventivnima, u kontekstu snažnog zaduživanja koje bi moglo ugroziti naplatu kada se jednom ekonomski parametri promijene. Mjere su predstavljene kao doprinos financijskoj stabilnosti što će usput smanjiti pritisak na cijene. No, ako se gleda s aspekta inflacije koja je tu već dulje vrijeme – ali je tek sad postala (politička) tema broj jedan – onda su mjere, ne preventivne, nego upravo debelo zakašnjele. Cijele prošle godine upozoravalo se kako potrošački, nenamjenski, gotovinski krediti ubrzano rastu, po stopi od 16 posto godišnje. Novinari su primjerice višestruko propitivali hoće li rukovodstvo HNB-a nešto poduzeti da se eksplozija tih kredita ublaži, i zbog moguće prezaduženosti i rizika naplate, ali i zato što je svima jasno da ti krediti dodatno utječu na jačanje potražnje te vrše pritisak na cijene. No, guverner Vujčić većinom je odgovarao da HNB sve prati, ali da nema potrebe intervenirati jer se krediti još uvijek mahom vraćaju, a rast plaća, koji je temelj za njihovo podizanje, ionako će usporavati pa će se početi hladiti sami od sebe. Ili tako nešto.

Uglavnom,........

© Novi List