Tužilačka policija – udar na demokratiju!
"Od kada je inicijativa ProGlas uoči nove 2025. godine predstavila svoj program mera - Mere za dan posle, koje bi trebalo da realizuje tzv. prelazna ili tehnička vlada i u kojem se, između ostalog, predviđa "ustanovljenje tužilačke policije", u javnosti se sve češće govori o potrebi njenog uvođenja. Politika
Profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu Zoran Čvorović otkrio je da je pravi cilj blokadera da prevare birače i predsednika Srbije Aleksandra Vučića predstave kao izdajnika.
21.05.2025
14:36
PolitikaZoran Čvorović, profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu, koji je nedavno zatresao političku scenu u Srbiji tvrdeći da ga je kontaktirao Srbin iz Londona i ponudio mu da bude na takozvanoj blokaderskoj listi, što je on odbio, tvrdi da je takozvana Skupština u rasejanju preuzela ulogu koju je do nedavno imao Proglas.
26.05.2025
15:45
Profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu Zoran Čvorović otkrio je da je pravi cilj blokadera da prevare birače i predsednika Srbije Aleksandra Vučića predstave kao izdajnika.
21.05.2025
14:36
Zoran Čvorović, profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu, koji je nedavno zatresao političku scenu u Srbiji tvrdeći da ga je kontaktirao Srbin iz Londona i ponudio mu da bude na takozvanoj blokaderskoj listi, što je on odbio, tvrdi da je takozvana Skupština u rasejanju preuzela ulogu koju je do nedavno imao Proglas.
26.05.2025
15:45
Tako je 24. marta ove godine, tokom šesnaestominutnog gostovanja u udarnom Dnevniku televizije N1, predsednik Udruženja tužilaca Srbije, Lidija Komlen Nikolić, detaljno obrazložila potrebu uvođenja "tužilačke" ili "pravosudne policije". O potrebi uvođenja "tužilačke policije" predsednik Udruženja tužilaca Srbije govorila je i 11. juna u dnevniku televizije Juronjuz (Euronews), ovoga puta zajedno sa nekadašnjim pomoćnikom načelnika Uprave kriminalističke policije, Dejanom Radenkovićem, kome je svojevremeno suđeno za korupciju. Potrebu uvođenja "nezavisne tužilačke policije", kao "ključne mere u borbi protiv korupcije", tokom prethodnih meseci više puta je obrazlagao i Nikola Jovanović, nekadašnji visoki funkcioner Narodne stranke i direktor Centra za lokalnu samoupravu.
Iako je ova tema postala medijski popularna tokom studentskih/građanski protesta, kada se najveći deo šire javnosti i prvi put s njom upoznao, u pojedinim stručnim i političkim krugovima se o potrebi uvođenja pravosudne ili tužilačke policije govori već nekoliko godina unazad. Politika
U toku je pokušaj pravosudnog državnog udara! Kako javljaju tajkunski mediji, sve sudije Odeljenja za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu usvojile su odluku da više neće da gone blokadere-teroriste koji napadaju policajce!?!
19.08.2025
18:56 >> 19:39
PolitikaNovi skandal sudija u Novom Sadu: Miša Govnar pušten na slobodu, iako je predvodio napad na policiju
Miša Bačulov, poznatiji kao Miša Govnar, pušten je danas na slobodu, iako je 27. avgusta na neprijavljenom skupu kod Filozofskog fakulteta predvodio napad na policijske službenike.
29.08.2025
16:26
Foto: Ata images
U toku je pokušaj pravosudnog državnog udara! Kako javljaju tajkunski mediji, sve sudije Odeljenja za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu usvojile su odluku da više neće da gone blokadere-teroriste koji napadaju policajce!?!
19.08.2025
18:56 >> 19:39
Miša Bačulov, poznatiji kao Miša Govnar, pušten je danas na slobodu, iako je 27. avgusta na neprijavljenom skupu kod Filozofskog fakulteta predvodio napad na policijske službenike.
29.08.2025
16:26
Foto: Ata images
Krajem novembra prošle godine, Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS), uz podršku Beogradske otvorene škole i Vlade Švedske, objavio je publikaciju pod naslovom "Korak bliže ka tužilačkoj policiji - Uporedna analiza sa smernicama za uspostavljanje tužilačke policije u Srbiji" čiji su autori Radovan Lazić, tužilac Apelacionog suda u Novom Sadu i član Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije, i Bojana Savović, tužilac Višeg suda u Beogradu. Autori navedene publikacije, a radi se o tužilačkima imenima koja su zbog svog društvenog angažmana dobro poznata široj javnosti, detaljno brane stav o potrebi uvođenja javnotužilačke policije.
Naime, iako izlažu različite uporednopravne modele potčinjavanja delova policije tužilaštvu, koji ne moraju obavezno podrazumevati i formiranje posebne tužilačke policije, Lazić i Savovićeva zaključuju, kako "iz izloženih razmatranja proizilazi da bi najpotpunije rešenje bilo, po uzoru na rumunski nacionalni direktorat za borbu protiv korupcije ili švajcarsku pravosudnu policiju, formiranje tužilačke policije u sastavu javnog tužilaštva". Osim toga, autori navode i konkretne "smernice za izmenu normativnog okvira radi formiranja tužilačke policije!.
U programu ProGlasa
S obzirom na bliske veze pojedinih osnivača inicijative ProGlas sa strukovnim udruženjima tužilaca i sudija, nije nimalo čudno što su stavovi o tužilačkoj policiji dvoje poznatih tužilaca posle samo mesec dana od objavljivanja pomenute publikacije skoro doslovno preuzeti u dokument ove inicijative, koji je javnosti pompezno predstavljen kao program buduće tzv. prelazne vlade. Naime, Merama za dan posle inicijative ProGlas predviđen je upravo onaj model potčinjavanja delova policije tužilaštvu za koji se zalažu Lazić i Savovićeva i koji je u dokumentu ove građanske inicijative opisan rečima preuzetim direktno sa dvadeset osme stranice publikacije ovih tužilaca:
"Pri javnim tužilaštvima biće formirane jedinice javnotužilačke policije, sastavljene iz različitih delova policije, čiji bi pripadnici, za vreme dok rade za javno tužilaštvo, bili podređeni isključivo javnom tužiocu i bili fizički smešteni u javno tužilaštvo iako bi u organizacionom smislu formalno ostali u sastavu ministarstva unutrašnjih poslova, ali ministar i policijske starešine ne bi imali bilo kakva ovlašćenja nad njima".
Jedina razlika u viđenju tužilačke policije između Lazića i Savovićeve, s jedne strane, i ProGlasa, s druge strane, ogleda se u tome, što su Lazić i Savovićeva mišljenja, da bi tužilačka policija trebalo da postoji samo u okviru specijalizovanih tužilaštava za organizovani kriminal i korupciju, ratne zločine i visokotehnološki kriminal (stoga se opredeljuju za model koji postoji u Rumuniji, koja tužilačku policiju ima samo unutar Nacionalne direkcija za borbu protiv korupcije – DNA), a ne i i u okviru tužilaštava opšte nadležnosti, dok bi se prema predlogu ProGlasa ona uvela u svim tužilaštvima, kao što je slučaj u Italiji i S. Makedoniji.
Nije, međutim, građanska inicijativa ProGlas, jedini politički faktor u Srbiji koji se zalaže za uvođenje tužilačke policije. Njeno osnivanje programski su podržale Đilasova Stranka slobode i pravde i Aleksićev Narodni pokret Srbije, a svojevremeno su se za njeno uvođenje tokom rasprave Narodnoj skupštini Srbije........
© Informer
