Rad na ekstremnim vrućinama – bez ugovora i bez zaštite
Kad temperature naglo porastu, mnogi radnici u Aziji često su suočeni s izborom: da rizikuju zdravlje ili ostanu bez prihoda. Za mnoge od njih posledice se ne završavaju ni kada se radni dan okonča.
Brifdžpal Sing provodi duge sate radeći na gradilištima pod užarenim suncem u Noidi, velikom industrijskom gradu u regionu Delhija, prestonice Indije. Čak i kada temperature pređu 45 stepeni, radovi se retko prekidaju.
Na kraju smene, 51-godišnjak kaže da mu srce ubrzano lupa, da je često ošamućen, dehidriran i potpuno iscrpljen od višesatnog rada na vrućini. Ipak, uzimanje slobodnog dana luksuz je koji sebi ne može da priušti.
Izostanak sa posla značio bi gubitak dnevnice od 500 do 600 rupija, odnosno oko šest do sedam dolara. Tim novcem on izdržava suprugu i troje dece koji žive u jednom selu u državi Utar Pradeš, udaljenom dva dana putovanja.
Toplotni talas „nacionalna katastrofa“ u Južnoj Koreji: Od vrućine preminulo 19 ljudi, temperature oborile rekorde za 122 godine merenja
Toplotni talas „nacionalna katastrofa“ u Južnoj Koreji: Od vrućine preminulo 19 ljudi, temperature oborile rekorde za 122 godine merenja
„Ima dana kada mi se uopšte ne radi“, kaže Sing. „Ali ako propustim jedan dan, ko će brinuti o mojoj deci i plaćati troškove za njih?“
Otprilike pet miliona ljudi radi u tzv. „neformalnoj ekonomiji“ na širem području Delhija – što čini približno 80 odsto ukupne radne snage. To su radnici bez stalnog zaposlenja i pune radne zaštite.
A kako klimatske promene podižu temperature, mnogi od tih ljudi koji su plaćeni po danu suočavaju se s nemogućim izborom između izdržavanja porodice i zaštite sopstvenog zdravlja.
Ekstremne vrućine ugrožavaju zdravlje, produktivnost i zaradu
Poslednja decenija bila je najtoplija u istoriji merenja u Indiji, uz sve češće, intenzivnije i duže toplotne talase.
Istovremeno, vrućina smanjuje produktivnost i povećava broj oboljenja. Jedno istraživanje pokazalo je da rast temperatura radnike u „neformalnoj ekonomiji“ tamošnju privredu godišnje košta oko dva odsto BDP-a, odnosno gotovo 80 milijardi dolara.
„Gubici u zaradi biće sve veći kako temperature budu nastavile da rastu“, kaže Amina Kidvaj, vodeća istraživačica organizacije People’s Courage International, koja se bavi zaštitom prava radnika u neformalnom sektoru.
„Radnici danas moraju da provedu mnogo više vremena na poslu nego ranije da bi obavili isti obim posla.“
Ta organizacija sprovela je istraživanje među radnicima bez stalnog zaposlenja u pet azijskih gradova.
Kidvaj kaže da su pojedini ispitanici naveli da poslovi za koje je ranije bilo potrebno osam........
