LJUDSKI se mozak ne razvija niti stari ravnomjerno. Njegova se unutarnja mreža tijekom života četiri puta značajnije reorganizira, približno u dobi od devet, 32, 66 i 83 godine. Te prekretnice dijele život na pet velikih razdoblja razvoja mozga, tvrde autori istraživanja objavljenog u časopisu Nature Communications.

Najveća promjena oko 32. godine

Najveća promjena zabilježena je oko 32. godine. To ne znači da su ljudi do tada psihološki adolescenti niti da se mozak na 32. rođendan iznenada “prebacuje” u odrasli način rada. Riječ je o prosječnim dobnim točkama u kojima se mijenja smjer razvoja njegove strukturne mreže, odnosno sustava veza kojima različita područja mozga međusobno komuniciraju.

“Ne tvrdimo da se ljudi u kasnim dvadesetima ponašaju poput tinejdžera, pa čak ni da njihov mozak izgleda poput mozga tinejdžera. Riječ je o obrascu promjene”, objasnila je voditeljica istraživanja Alexa Mousley s University of Cambridge.

Mozak kao velika prometna mreža

Mozak možemo zamisliti kao grad. Pojedina područja nalikuju četvrtima, a snopovi živčanih vlakana cestama koje ih povezuju. Neke veze služe lokalnom prometu, dok druge omogućuju brzu razmjenu informacija između udaljenih dijelova mozga.

Znanstvenike zanima koliko lako informacije putuju kroz cijelu mrežu, koliko su područja podijeljena u specijalizirane skupine te postoje li važna komunikacijska čvorišta.

Integracija opisuje povezanost cijele mreže, a segregacija njezinu podjelu na lokalne cjeline, primjerice one važne za vid ili pokrete. Centralnost pak govori koliko je neko područje važno kao komunikacijsko čvorište.

“Znamo da su veze u mozgu presudne za naš razvoj, no nedostajala nam je šira slika o tome kako se one mijenjaju tijekom života i zašto”, rekla je Mousley.........

© BUKA Magazin