Pomjeranje sata donosi profit trgovini i ugostiteljstvu, ali i zdravstvene posljedice.

Ove godine ćemo pomjeriti sat unaprijed za jedan sat u noći sa subote, 28. na nedjelju, 29. marta. Dva puta godišnje, pomjeranje kazaljki na satu pokreće lavinu rasprava o smislu ljetnog računanja vremena.

Iako je izvorna ideja, nastala tokom Prvog svjetskog rata, bila plemenita i pragmatična – ušteda energenata poput uglja produženjem dnevnog svjetla – danas je taj argument gotovo potpuno izgubio na značaju. Savremene analize pokazuju da su uštede na rasvjeti zanemarljive ili ih potpuno poništava povećana potrošnja klima uređaja tokom dužih i toplijih večeri.

Prava istina o upornosti ove prakse leži negdje drugdje, u bilansima i izvještajima o dobiti moćnih privrednih sektora kojima dodatni sat sunca donosi ogroman profit. Dok se većina građana bori sa poremećenim bioritmom i posljedicama izgubljenog sata sna, neki zadovoljno trljaju ruke.

Ko najviše profitira od pomjeranja sata?

Glavni pokretači modernog ljetnog računanja vremena su trgovina i ugostiteljstvo. Privredne komore i maloprodajni lanci su među najglasnijim zagovornicima ove prakse iz vrlo jednostavnog razloga: ljudi su skloniji trošenju novca kada je napolju dnevno svjetlo. Dodatni sat sunca nakon........

© BUKA Magazin