Kako je Magyar za nekoliko mjeseci srušio sistem koji je Orbán gradio 16 godina
U noći 12. aprila, dugogodišnji mađarski krajnje desni premijer Viktor Orbán pozvao je svog izazivača Pétera Magyara. Razgovor je trajao oko jednog minuta. Orbán mu je čestitao na izbornoj pobjedi njegove stranke Tisza i priznao poraz.
Taj trenutak označio je i početak ubrzanog kraja političkog, pravnog i ekonomskog sistema koji je Orbán gradio 16 godina kako bi svoju stranku Fidesz zadržao na vlasti.
Magyarova ubjedljiva pobjeda donijela mu je dvotrećinsku većinu u parlamentu, koliko je prema mađarskom zakonu potrebno za izmjene ustava i donošenje takozvanih kardinalnih zakona kojima se uređuju najvažnije državne institucije, prenosi Msn.com
Kao i Orbánu prije njega, takva većina omogućila je Magyaru da mijenja ustav i provodi opsežne zakonske reforme praktično bez ozbiljnog otpora.
Magyar, koji tokom kampanje nije obećavao samo promjenu vlasti nego i promjenu sistema, odmah je zatražio ostavku predsjednika države Tamása Sulyoka, kao i drugih visokih zvaničnika.
„Neka odu, neka odu. Neka ne čekaju da ih mi otjeramo“, rekao je Magyar u izbornoj noći.
Nakon što je u maju preuzeo dužnost, glavni stubovi Orbánovog režima počeli su se rušiti za svega nekoliko mjeseci. Predsjednik države i glavni tužilac napustili su funkcije, dok je nekada moćna Orbánova medijska mašinerija gotovo potpuno paralizovana.
Orbánov Sistem nacionalne saradnje
Orbán je dvotrećinsku većinu osvojio na parlamentarnim izborima 2010. godine, nakon čega je uspostavio Sistem nacionalne saradnje, poznat u Mađarskoj po skraćenici NER. Predstavljao ga je kao novi društveni ugovor sa biračima.
Kritičari su, međutim, NER opisivali kao centralizovani politički i ekonomski aparat izgrađen radi provođenja Orbánove vizije „neliberalizma“, termina kojim je označavao alternativu klasičnoj evropskoj liberalnoj demokratiji.
„Zamislite to kao društvenu igru u kojoj jedan igrač u svakom trenutku može promijeniti pravila u svoju korist – pomjeriti se pet polja naprijed, vratiti protivnika na početak ili ga potpuno izbaciti iz igre“, rekao je za Euronews politički analitičar Szabolcs Dull.
Orbán je koristio parlamentarnu većinu kako bi zakone donosio veoma brzo. Od 2020. godine uglavnom je vladao uredbama, prvo pozivajući se na vanredno stanje zbog pandemije virusa korona, a zatim, poslije 2022. godine, na rat u Ukrajini.
Demokratski sistem kontrole i ravnoteže oslabljen je postavljanjem lojalnih ljudi na čelo ključnih institucija. Javni servis MTVA i približno 500 medija okupljenih u okviru holdinga KESMA pomagali su u širenju narativa Orbánove vlasti.
Dull kaže da je obećanje o demontaži NER-a i uklanjanju njegovih kadrova bilo najpopularnije Magyarovo predizborno obećanje.
„To mu je donijelo najveću popularnost. To birači sada od njega očekuju“, rekao je.
Smijenjeni predsjednik i glavni tužilac
Možda najznačajnija Magyarova politička pobjeda bilo je uklanjanje predsjednika Tamása Sulyoka. Bivši predsjednik napustio je funkciju sredinom jula, nakon usvajanja ustavnog amandmana, koji je i sam potpisao, a kojim je njegov mandat proglašen završenim.
Istim amandmanom poslanički mandati ograničeni su na 12 godina, dok je za sudije Ustavnog suda uvedena starosna granica od 70 godina. Time je sa funkcije uklonjen i predsjednik Ustavnog suda Péter Polt, dugogodišnji Orbánov saveznik.
„Prekinuli su mandat aktuelnog predsjednika bez ikakvog pravnog obrazloženja, jednostavno zato što se politički ne slažu s njim. Smatram da je to neprihvatljivo“, rekao je za Euronews Balázs Orbán, nekadašnji politički savjetnik Viktora Orbána.
Magyar je više puta tvrdio da Sulyok nije sposoban obavljati predsjedničku dužnost i da zastupa interese jedne stranke, a ne cijele nacije.
Dull kaže da je njegovo uklanjanje za Magyara imalo i simboličan i praktičan značaj.
„Mađarski predsjednik ima pravo pomilovati osuđene osobe. Magyar je obećao da će odgovarati ljudi povezani sa starim sistemom........
